Author Archives: Branimir Urlić

SEAFENNEL4MED: Budućnost mediteranske poljoprivrede počinje s motrom

Posted on by

Uspješan završetak PRIMA međunarodnog projekta

Nakon 36 mjeseci intenzivnog istraživanja i euro-mediteranske suradnje, SEAFENNEL4MED projekt uspješno je završen. Projekt se fokusirao na razvoj organskih i održivih sustava uzgoja motra/petrovca (Crithmum maritimum L.), samonikle i otporne biljke koja je postala središte razvoja inovativnih strategija za suočavanje s ekološkim i klimatskim izazovima Mediterana. Financiran s 964.600 € prema PRIMA 2021 pozivu, SEAFENNEL4MED je razvio napredne uzgojne modele za poboljšanje agrobiodiverziteta, poljoprivredne profitabilnosti, cirkularnosti i prilagodbe klimatskim promjenama uzgajivačima motra diljem mediteranske regije.

Međunarodni konzorcij za održivu inovaciju

Projekt je koordiniralo Politehničko sveučilište u Marcheu (UNIVPM), u suradnji s konzorcijem sa sljedećim partnerima:

Centar za istraživanje hrane i prehrane (CREA; Italija),

Sveučilište u Splitu (UNIST) i Institut za jadranske kulture (IACKR) (Hrvatska)

Sveučilište u Brestu (UNIBO, Francuska)

Nacionalni istraživački institut za ruralno inženjerstvo, vodu i šume (INRGREF, Tunis)

Sveučilište u Izmiru (UNIEGE, Turska)

tvrtka Rinci Srl – talijanski proizvođač koji je pionir u uzgoju petrovca.

Ključni rezultati projekta

Otporniji ekotipovi: Selekcija ekotipova motra s visokom tolerancijom na sušu i slanost, idealno prilagođenih mediteranskom podneblju.

Inovativni ekološki uzgoj: Razvoj održivih sustava uzgoja koji povećavaju produktivnost uz smanjen utjecaj na okoliš.

Proizvodi s dodanom vrijednošću: Stvaranje inovativnih ekoloških prehrambenih proizvoda na bazi motra, u skladu s rastućim potražnjom potrošača za zdravom i prirodnom hranom.

Poljoprivredna kružna ekonomija: Valorizacija nusproizvoda uzgoja za nutraceutske svrhe te kao gnojiva.

Mjereni utjecaj: Procjena ekonomskih, društvenih i ekoloških koristi s izravnim posljedicama na održivost opskrbnog lanca.

Komunikacija i umrežavanje: Široka diseminacija rezultata na lokalnoj i međunarodnoj razini, uključujući poljoprivrednike, istraživače, poduzetnike i kreatore zakonske regulative.

Pogled u budućnost

SEAFENNEL4MED po svom završetku ostavlja dragocjeno nasljeđe znanja, rješenja i suradnji, pozicionirajući motar kao simbol mediteranske agroekološke otpornosti i inovacija. Projekt je dao značajan doprinos strategiji EU-a u području osiguravanja nultog onečišćenja, nudeći nove mogućnosti za povećanje prihoda i osiguravanje stabilnosti proizvodnje uzgajivača u područjima pogođenim klimatskim promjenama.

Počela provedba PRIMA projekta SEAFENNEL4MED

Posted on by

Inovativno- održivi sustavi uzgoja petrovca (Crithmum maritimum L.) za povećanje agrobioraznolikosti, profitabilnosti, kružne ekonomije i otpornosti na klimatske promjene malih farmi Mediterana

(Innovative sustainable organic sea fennel (Crithmum maritimum L.) – based cropping systems to boost agrobiodiversity, profitability, circularity, and resilience to climate changes in Mediterranean small farms)

Halofiti su biljke prilagođene životu na staništima koja se odlikuju visokim salinitetom, a jedan od najpoznatijih Mediteranskih halofita na našoj obali je petrovac ili motar (Crithmum maritimum L.) koji se od davnina koristi u prehrambene i ljekovite svrhe, obzirom da ga odlikuje prisutnost visokih koncentracija bioaktivnih spojeva kao što su vitamin C, polifenoli i karotenoidi.

Cilj projekta SEAFENNEL4MED je istražiti različite ekotipove petrovca koji rastu na području Sredozemlja, uvesti nove i održive sustave njegovog ekološkog uzgoja, razviti nove i unaprijediti postojeće procese prerade petrovca, te istražiti potencijal nusproizvoda koji zaostaju nakon uzgoja i prerade petrovca u proizvodnji funkcionalne hrane, nutraceutika i/ili poboljšivača tla. Osim toga vrednovati će se društveno-ekonomski i ekološki utjecaji navedenog, a ciljevi će se postići zahvaljujući snažnoj sinergiji između 8 projektnih partnera iz 5 mediteranskih zemalja (Italija, Hrvatska, Francuska, Tunis, Turska), a koji uključuju javna sveučilišta, znanstvene institute, istraživačke organizacije, te uzgajivača i prerađivača petrovca.

Projekt je dio PRIMA 2021 -Sekcija 2 – Tematsko područje 2, Tema 2.2.1. s ciljem rješavanja problematike različitih specifičnih izazova, a posebice osiguravanja održivog sustava poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane s boljim iskorištenjem prirodnog resursa i biološke raznolikosti, poboljšanje ekonomskih, ekoloških i socijalnih karakteristika, te u konačnici unaprjeđenje proizvodnje bez otpada i sa smanjenom upotrebom kemijskih sredstava.

Vodeći partner: Università Politecnica delle Marche (Italija)

Partneri na projektu: Consiglio per la ricerca in agricoltura – CREA-AN (Italija), RINCI Srl (Italija), Sveučilište u Splitu (HR),  Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split (HR), Universite de Bretagne Occidentale (Francuska), INRGREF (Tunis), Ege University (Turska)

Vrijednost projekta: 964 600 E

Trajanje: 01. 06. 2022.- 01. 06. 2025.

ZAVRŠNA REGIONALNA KONFERENCIJA PROJEKTA ASTERIS (INTERREG IT-HR)

Posted on by

Institut za jadranske kulture i melioraciju krša organizirao je 18.lipnja 2021. online javnu konferenciju projekta ASTERIS (Prilagodba na intruzije slane vode u scenarijima podizanja razine mora) koji se provodi u okviru programa INTERREG Italija-Hrvatska .
U okviru konferencije partneri projekta iz Italije i Hrvatske predstavili su općenite ciljeve i rezultate projekta nakon 2,5 godine provedbe istog. Projekt je pokušao dati odgovore na probleme koje se mogu javiti kod korištenja obalnih vodonosnika uslijed povećanog korištenja u sušnom periodu zbog turističkog pritiska ili naglašene potrošnje u poljoprivredi što utječe na prodor slane vode, a najčešće se ne uzima u obzir kod izrade planova gospodarenja vodnih područja.
Od specifičnih rezultata projekta ASTERIS predstavljena je karta ranjivosti obalnih područja Jadrana uslijed salinizacije temeljenu na budućim scenarijima podizanja razine mora i hidrološkim ciklusima.
Također su predstavljena istraživanja koja su provedena u dolini Neretve kao jednom od studija slučaja te su prikazane analize stanja upravljanja i korištenja vodnih resursa na istom području.
Stručnjaci sa Fakulteta građevinarstava, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu predstavili su svoja istraživanja koja trenutno u okviru INTERREG projekta MoST provode na području Neretve, a vezana su za monitoring i modeliranje prodora slane vode u obalne vodonosnike.