Za arbuskularne mikorizne gljive je dokazano da imaju potencijal smanjiti biotički stres kod biljaka i aktivirati mikorizom-induciranu otpornost. Međutim, postoje značajna nerazjašnjena pitanja o njihovoj učinkovitosti u svrhu zaštite od biljnih virusa, osobito kod drvenastih kultura. Kako bismo razjasnili neka od postojećih pitanja, u ovom projektu ćemo se baviti funkcionalnom interakcijom između vinove loze, mikoriznih gljiva i virusa.

Razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije otvorio je nove prilike za znanstveni rad, ali i utječe na svakodnevni rad znanstvenika na način da se očekuje sve brže i brže ispunjavanje mnoštva obaveza. Putem mobilnih aplikacija moguće je unaprijediti i ubrzati rad, međutim, pitanje je koji su nedostaci i poteškoće i jesu li nadmašili njihov pozitivan učinak. Temeljeno na vlastitim iskustvima i praktičnim primjerima, predavačica će pokazati prednosti, ali i nedostatke koji se najčešće događaju u korištenju Mendeley-a, OneDrive-a i Roundcube-a.

Dr. sc. Balestrini je suradnica na HRZZ projektu “Potencijal arbuskularne mikorize da mijenja obranu vinove loze od virusa”, čiji je nositelj IJK. Inače je znanstvenica na Institutu za održivu zaštitu bilja u Torinu, National Research Council of Italy. Bavi se biologijom biljaka, interakcijama biljaka i mikroorganizama, simbiozama korijena, mikroorganizmima tla, s više od 100 publikacija u Web of Science. U ovom predavanju će se fokusirati na utjecaj arbuskularne mikorize na vinovu lozu.

Utjecaj načina korištenja zemljišta značajno određuje pravac i intenzitet pedogenetskih procesa u tlu. Načini upravljanja poljoprivrednim tlima na otoku Hvaru nalaze se u rasponu od tradicionalne ekstenzivne proizvodnje, pa do visoko intenzivirane proizvodnje sa visokim ulaganjima. Kao refleksiju ovog faktora imamo različite stupnjeve utjecaja antropogenizacije na osobine tala. Razvoj pojedinih tipova tala, pored klime, dominantno određuje matični supstrat, kao i uz njega usko vezane geomorfološke procese navedenog područja, te također vrlo izražen antropogeni utjecaj.

Ovaj projekt daje uvid u potencijalne nove starter ne-Saccharomyces kulture, s nizom sojeva koje će se karakterizirati s obzirom na njihov potencijalni učinak na profil arome vina. A detaljnije informacije o projektu ćemo čuti na predavanju.

Glavni cilj projekta “Patogeni potencijal Virusa uvijenosti lista vinove loze 3 i njegova interakcija s domaćinskim biljkama” (GRAPE-PATH3, HRZZ-IP-2018-01-9622) je dijagnosticirati i bolje razumjeti promjene koje visoko patogeni virus GLRaV-3 uzrokuje u osjetljivim domaćinskim biljkama in vivo. Projekt traje 4 godine, a dvije i pol godine rada na projektu su iza nas. Što su nam one donijele, kako smo se snašli i koji su naši utisci, poslušat ćemo na ovom predavanju.

Ovo predavanje služi kao pregled kromatografskih tehnika zastupljenih na IJK, za upoznavanje s njihovom primjenom, razvojem metoda, izborom tehnika te planiranjem analiza uzoraka različitih matrica. Obzirom na rastuće zahtjeve za širim, detaljnijim te preciznijim analizama u znanstvenim istraživanjima, važno je upoznati se s dijelom brojnim mogućnosti koje te tehnike nude.

Virusi vinove loze predstavljaju značajan limitirajući faktor u vinogradarskoj proizvodnji te je upotreba kvalitetnih dijagnostičkih metoda osnovni preduvjet kontrole ove vrste patogena. Ovim izlaganjem bit će prezentirani rezultati screeninga na 10 najznačajnijih virusa vinove loze kod Plavca Malog. Nadalje, najrašireniji virus našeg vinogradarskog područja, Virus uvijenosti lista tipa 3, obrađen je na molekularnoj razini s ciljem utvrđivanja njegove genetske varijabilnosti u izolatima RNK Plavca malog.