Predavanje “Prezentacija istraživačkog projekta Hrvatske zaklade za znanost: Utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na aromu vina”, dr. sc. Irena Budić-Leto, 16.7.2021., 10:00 h

Ovaj projekt daje uvid u potencijalne nove starter ne-Saccharomyces kulture, s nizom sojeva koje će se karakterizirati s obzirom na njihov potencijalni učinak na profil arome vina. A detaljnije informacije o projektu ćemo čuti na predavanju.

Predavanje “GRAPE-PATH3, dokle smo stigli”, dr. sc. Katarina Hančević, 18.6.2021.

Glavni cilj projekta “Patogeni potencijal Virusa uvijenosti lista vinove loze 3 i njegova interakcija s domaćinskim biljkama” (GRAPE-PATH3, HRZZ-IP-2018-01-9622) je dijagnosticirati i bolje razumjeti promjene koje visoko patogeni virus GLRaV-3 uzrokuje u osjetljivim domaćinskim biljkama in vivo. Projekt traje 4 godine, a dvije i pol godine rada na projektu su iza nas. Što su nam one donijele, kako smo se snašli i koji su naši utisci, poslušat ćemo na ovom predavanju.

Predavanje “Kromatografske tehnike određivanja i njihova primjena u različitim matricama uzoraka”, dr. sc. Maja Veršić Bratinčević, 11.6.2021.

Ovo predavanje služi kao pregled kromatografskih tehnika zastupljenih na IJK, za upoznavanje s njihovom primjenom, razvojem metoda, izborom tehnika te planiranjem analiza uzoraka različitih matrica. Obzirom na rastuće zahtjeve za širim, detaljnijim te preciznijim analizama u znanstvenim istraživanjima, važno je upoznati se s dijelom brojnim mogućnosti koje te tehnike nude.

Predavanje “Sanitarni status Plavca Malog i genetska varijabilnost Virusa uvijenosti lista vinove loze 3”, Mate Čarija, mag. ing., 21.5.2021.

Virusi vinove loze predstavljaju značajan limitirajući faktor u vinogradarskoj proizvodnji te je upotreba kvalitetnih dijagnostičkih metoda osnovni preduvjet kontrole ove vrste patogena. Ovim izlaganjem bit će prezentirani rezultati screeninga na 10 najznačajnijih virusa vinove loze kod Plavca Malog. Nadalje, najrašireniji virus našeg vinogradarskog područja, Virus uvijenosti lista tipa 3, obrađen je na molekularnoj razini s ciljem utvrđivanja njegove genetske varijabilnosti u izolatima RNK Plavca malog.

Predavanje “Nove metode u suzbijanju štetnika masline primjenom biljnih hlapivih tvari – LoVeFly”, dr. sc. Elda Vitanović, 9.4.2021.

U sklopu predavanja predstavljen je projekt KK.01.1.1.04.0002 i prikazani rezultati provedbe istog nakon prve godine istraživanja. Ovaj projekt je iz poziva „Ulaganje u znanost i inovacije – Prvi poziv“ sufinanciran sredstvima EU iz Fonda za regionalni razvoj „Zajedno do fondova EU“ u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.

Predavanje: “Hranjiva vrijednost i potrošačka prihvatljivost bračke skute”, dr. sc. Ante Rako, 19.3.2021.

.Sirutka je tekućina zeleno-žute boje koja zaostaje nakon odvajanja sirnog gruša tijekom proizvodnje sira. Zbog svog kemijskog sastava smatra se izuzetno nutritivno vrijednim proizvodom jer u sirutki zaostaje oko polovice suhe tvari mlijeka od čega je najveći udio laktoze (mliječnog šećera), a sadrži i određenu količinu proteina, masti, vitamina B skupine, te mineralnih tvari. Mliječna mast je najzastupljeniji sastojak u suhoj tvari skute te je zbog veličina globula znatno probavljivija u odnosu na globule mliječne masti u mlijeku odnosno siru, što povećava probavljivost mliječne masti u skuti. Ipak najveći prehrambeni značaj skuti daju proteini sirutke koji imaju visok stupanj iskorištenja u organizmu i lako su probavljivi, te stoga mogu zauzeti važno mjesto u prehrani djece i starijih osoba. Iako sirutka ima mali udjel proteina u odnosu na sireve dobivene grušanjem mlijeka sirilom, njihova biološka vrijednost je visoka jer u svom sastavu imaju visoki udjel esencijalnih aminokiselina. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi hranjivu vrijednost bračke skute kroz njezin osnovni kemijski sastav, udio esencijalnih aminokiselina, profil masnih kiselina, te njen mineralni sastav. S obzirom da ovčja skuta ima prvenstveno lokalni značaj, cilj ovog istraživanja je također bio utvrditi njezinu prihvatljivost od strane potrošača i izvan otoka Brača.

Predavanje: “Utjecaj različitih procesnih parametara na antioksidacijska svojstva i trajnost djevičanskog maslinovog ulja od autohtone sorte Oblica”, dr. sc. Mirella Žanetić, 5.3.2021.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se mehaničkom preradom plodova masline na temperaturi do 27 ºC u svakom koraku procesa prerade. Produljenim miješenjem/miješanjem ulja te povećanjem temperature može se povećati iskorištenje, ali kvaliteta dobivenog ulja obično je niža. U ovom radu proučavan je utjecaj različitih uvjeta obrade (temperatura i vrijeme miješenja) u monovarijetalnim maslinovim uljima iz ‘Oblice’, kako bi se utvrdila bolja ukupna kvaliteta, antioksidativna svojstva i duži vijek trajanja ovog ulja.

Predavanje: “Genetska i biokemijska raznolikost populacija smilja (Helichrysum italicum /Roth/ G. Don) u Hrvatskoj”, dr. sc. Tonka Ninčević, 19.2.2021.

Sredozemno smilje (Helichrysum italicum /Roth/ G. Don) je višegodišnja biljna vrsta iz roda Helichrysum Mill. i porodice Asteraceae. Rasprostire se na području Mediterana nastanjujući obale mora kao i planine do 2200 metara nadmorske visine. Brojnim istraživanjima utvrđeno je njegovo protuupalno, antioksidativno, antimikrobno i antivirusno djelovanje. Osim u kozmetičkoj industriji upotrebljava se i u farmaceutskoj te prehrambenoj zbog čega je povećana potražnja za smiljem posljednjih nekoliko godina. U Hrvatskoj je zabilježen značajan porast komercijalne eksploatacije prirodnih populacija smilja kao i povećanje plantažne proizvodnje što je stvorilo potrebu za novim znanstvenim saznanjima o smilju.
S ciljem utvrđivanja genetske i biokemijske raznolikosti smilja provedena su istraživanja na 18 samoniklih populacija, uzorkovanih duž jadranske obale i otoka, koje predstavljaju cjelokupni prirodni areal njegove rasprostranjenosti u Hrvatskoj.

Predavanje: “Morfološka i genetska raznolikost divlje loze (Vitis vinifera subsp. sylvestris Gmel Hegi) u Hrvatskoj”, dr. sc. Katarina Lukšić, 5.2.2021.

Divlja loza je dvodomna drvenasta penjačica i srodnik kultivirane loze (Vitis vinifera subsp. vinifera L.), koja je uglavnom hermafroditna. O divljoj lozi postoje zapisi stari više od 2000 godina. U Hrvatskoj je poznata preko 140 godina, ali je do nedavno bila slabo istražena. Posljednjih 20 godina u svijetu je izražen interes za istraživanjem divlje loze zbog srodnosti s kultiviranom lozom, njezinom ugroženosti na prirodnim staništima i potencijalom za moderno oplemenjivanje vinove loze. Ovim istraživanjem provedena je detaljna morfološka i genetička karakterizacija te analiza gospodarski važnih svojstava 112 sylvestris jedinki sa sedam in situ populacija u Hrvatskoj te 67 F1 sylvestris sjemenjaka iz ex situ kolekcije Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.