U sklopu predavanja predstavljen je projekt KK.01.1.1.04.0002 i prikazani rezultati provedbe istog nakon prve godine istraživanja. Ovaj projekt je iz poziva „Ulaganje u znanost i inovacije – Prvi poziv“ sufinanciran sredstvima EU iz Fonda za regionalni razvoj „Zajedno do fondova EU“ u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.

.Sirutka je tekućina zeleno-žute boje koja zaostaje nakon odvajanja sirnog gruša tijekom proizvodnje sira. Zbog svog kemijskog sastava smatra se izuzetno nutritivno vrijednim proizvodom jer u sirutki zaostaje oko polovice suhe tvari mlijeka od čega je najveći udio laktoze (mliječnog šećera), a sadrži i određenu količinu proteina, masti, vitamina B skupine, te mineralnih tvari. Mliječna mast je najzastupljeniji sastojak u suhoj tvari skute te je zbog veličina globula znatno probavljivija u odnosu na globule mliječne masti u mlijeku odnosno siru, što povećava probavljivost mliječne masti u skuti. Ipak najveći prehrambeni značaj skuti daju proteini sirutke koji imaju visok stupanj iskorištenja u organizmu i lako su probavljivi, te stoga mogu zauzeti važno mjesto u prehrani djece i starijih osoba. Iako sirutka ima mali udjel proteina u odnosu na sireve dobivene grušanjem mlijeka sirilom, njihova biološka vrijednost je visoka jer u svom sastavu imaju visoki udjel esencijalnih aminokiselina. Stoga je cilj ovog rada bio utvrditi hranjivu vrijednost bračke skute kroz njezin osnovni kemijski sastav, udio esencijalnih aminokiselina, profil masnih kiselina, te njen mineralni sastav. S obzirom da ovčja skuta ima prvenstveno lokalni značaj, cilj ovog istraživanja je također bio utvrditi njezinu prihvatljivost od strane potrošača i izvan otoka Brača.

Ekstra djevičansko maslinovo ulje dobiva se mehaničkom preradom plodova masline na temperaturi do 27 ºC u svakom koraku procesa prerade. Produljenim miješenjem/miješanjem ulja te povećanjem temperature može se povećati iskorištenje, ali kvaliteta dobivenog ulja obično je niža. U ovom radu proučavan je utjecaj različitih uvjeta obrade (temperatura i vrijeme miješenja) u monovarijetalnim maslinovim uljima iz ‘Oblice’, kako bi se utvrdila bolja ukupna kvaliteta, antioksidativna svojstva i duži vijek trajanja ovog ulja.

Sredozemno smilje (Helichrysum italicum /Roth/ G. Don) je višegodišnja biljna vrsta iz roda Helichrysum Mill. i porodice Asteraceae. Rasprostire se na području Mediterana nastanjujući obale mora kao i planine do 2200 metara nadmorske visine. Brojnim istraživanjima utvrđeno je njegovo protuupalno, antioksidativno, antimikrobno i antivirusno djelovanje. Osim u kozmetičkoj industriji upotrebljava se i u farmaceutskoj te prehrambenoj zbog čega je povećana potražnja za smiljem posljednjih nekoliko godina. U Hrvatskoj je zabilježen značajan porast komercijalne eksploatacije prirodnih populacija smilja kao i povećanje plantažne proizvodnje što je stvorilo potrebu za novim znanstvenim saznanjima o smilju.
S ciljem utvrđivanja genetske i biokemijske raznolikosti smilja provedena su istraživanja na 18 samoniklih populacija, uzorkovanih duž jadranske obale i otoka, koje predstavljaju cjelokupni prirodni areal njegove rasprostranjenosti u Hrvatskoj.

Divlja loza je dvodomna drvenasta penjačica i srodnik kultivirane loze (Vitis vinifera subsp. vinifera L.), koja je uglavnom hermafroditna. O divljoj lozi postoje zapisi stari više od 2000 godina. U Hrvatskoj je poznata preko 140 godina, ali je do nedavno bila slabo istražena. Posljednjih 20 godina u svijetu je izražen interes za istraživanjem divlje loze zbog srodnosti s kultiviranom lozom, njezinom ugroženosti na prirodnim staništima i potencijalom za moderno oplemenjivanje vinove loze. Ovim istraživanjem provedena je detaljna morfološka i genetička karakterizacija te analiza gospodarski važnih svojstava 112 sylvestris jedinki sa sedam in situ populacija u Hrvatskoj te 67 F1 sylvestris sjemenjaka iz ex situ kolekcije Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša.

Opći cilj projekta je doprinijeti poboljšanju inovacijskog okruženja i
povećanja aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u sektoru
prehrambene i farmaceutske industrije. Specifično, projekt će
doprinijeti korištenju i komercijalizaciji primijenjenih istraživanja
populacija samoniklog, ljekovitog i aromatičnog bilja u prehrambenoj i
farmaceutskoj industriji Splitsko-dalmatinske županije.

Predstavljanjem teme “Primjena perspektivne tehnike (cijepljenje) u uzgoju rajčice” dr. sc. Gvozden Dumičić je 13. studenog 2020.  otvorio novi ciklus predstavljanja znanstvenih i znanstveno-popularnih tema na našem Institutu “Petkom u 13 – znanstveni i znanstveno-popularni seminari na IJK”