Dana 10. i 11. lipnja 2025. održan je zajednički sastanak PRIMA projekata Safe-H2O-Farm, NPP-SOL i TELENITRO u organizaciji prof. Michele Farneselli (koordinatorice projekta Safe-H2O-Farm) na Odjelu za poljoprivredne, prehrambene i okolišne znanosti Sveučilišta u Perugii.
Tijekom dvodnevnog programa sudionici su imali priliku razmijeniti znanja i predstaviti dosadašnje rezultate istraživanja usmjerenih na smanjenje onečišćenja i zaslanjenja voda uzrokovanih agri-food aktivnostima. Poseban naglasak stavljen je na inovativne pristupe održivom upravljanju vodnim resursima u poljoprivredi.
Na sastanku su sudjelovali i predstavnici našeg istraživačkog tima: dr. sc. Elda Vitanović i dr. sc. Maja Jukić Špika, koje su aktivno doprinijele raspravama o implementaciji održivih praksi na terenu.
Drugi dan sastanka obuhvatio je terenski posjet u sklopu projekta Safe-H2O-Farm, uključujući:
-istraživačku lokaciju za uzgoj rajčice na otvorenom u mjestu Papiano
-maslinik u području Spello
Zajednički sastanak ojačao je međuprojektnu suradnju, omogućio razmjenu iskustava i ponudio konkretne uvide iz prakse, čime se dodatno doprinosi ostvarenju ciljeva PRIMA inicijative.
U sklopu Festivala znanosti 2025., Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu ugostio je skupinu mladih posjetitelja zainteresiranih za znanost i poljoprivredu. Dana 8. svibnja imali su priliku bolje se upoznati s aktualnim istraživanjima i aktivnostima Instituta.
Natalija Bulaš (DOK-NPOO-2023-10-2425), članica projektnog tima Safe-H2O-Farm, održala je predavanje pod nazivom „Masline, ulje i bakar: nevidljiva mreža kemijskih promjena”. Predavanje je obuhvatilo utjecaj pripravaka na bazi bakra koji su, iako ključni za zaštitu maslina, povezani i s potencijalno negativnim učincima na konačnu kvalitetu djevičanskog maslinova ulja. Od maslinika do boce, različiti čimbenici – poput ostataka bakra, uvjeta skladištenja i oksidacijskih procesa – sudjeluju u složenoj mreži kemijskih promjena koje utječu na okus, miris i kemijska svojstva ulja. Sudionici su pritom stekli nova znanja o načinima ublažavanja negativnih vanjskih utjecaja te važnosti pravilne prerade u očuvanju kvalitete ulja. Ključna poruka predavanja bila je jasna: zdravi maslinici i dobro kontrolirani procesi prerade temelj su proizvodnje visokokvalitetnog maslinova ulja i očuvanja vrijednosti ovog mediteranskog blaga.
Nadalje, održano je predavanje znanstveno-popularnog karaktera pod nazivom „Komunikacijske mreže mirisnih tvari i maslinine muhe“. Tijekom istog, Luka Čotić (DOK-NPOO-2023-10-7422) je predstavio ciljeve i aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-2022-10-9643 „Novi pristup praćenja leta i/ili suzbijanja maslinine muhe uporabom hlapivih tvari nusprodukta proizvodnje piva – BeerBy-4-OliveFly“. Maslinina muha, kao najznačajniji štetnik masline, redovito negativno utječe na količinu i kakvoću ploda i ulja. Zaštita masline tradicionalno se temeljila na pesticidima, koji imaju niz negativnih učinaka na okoliš, bioraznolikost i zdravlje ljudi. Nova istraživanja pokušavaju iskoristiti privlačnost otpadnih pivskih kvasaca za razvijanje održivih metoda praćenja i kontrole štetnika.
Ana Boban (DOK-2021-02-2070) predstavila je temu “Upoznaj mikromrežu u proizvodnji vina!”. Kroz zanimljivo izlaganje približila je ulogu mikroorganizama – prvenstveno kvasaca i bakterija – u procesu fermentacije i oblikovanju aromatičnog profila vina. Znanost nam pomaže bolje razumjeti te mikroskopske zajednice i iskoristiti njihov puni biotehnološki potencijal. Mikroorganizmi nisu naši neprijatelji – oni su naši nevidljivi saveznici u stvaranju kvalitetnih i prepoznatljivih vina.
Možemo reći da je svako živo biće na ovaj ili onaj način dio neke MREŽE. Riječ ‘mreža’ usko je povezana s riječi ‘rešeto’, što u svom izvornom značenju krije ‘posjedovanje’ ili ‘nasljeđivanje’ nečega u smislu hvatanja ili zarobljavanja. U kratkom izlaganju pod naslovom „Mreže pepelnice vinove loze“, Katarina Lukšić je prikazala kako bolest, uzrokovana mikroskopskom gljivicom, već gotovo dva stoljeća drži vinovu lozu u svojoj mreži. Postala je najopasnija bolest vinove loze i odgovorna za najveći dio potrošnje fungicida u svijetu. Jedna jedina spora gljivice u pogodnim uvjetima može za nekoliko dana prekriti cijelu biljku, ostavljajući je posutom poput pepela.
Mate Čarija je prezentirao kako mikroorganizmi i vinova loza tvore mreže u agroekosustavima, s posebnim naglaskom na arbuskularno-mikorizne gljive. AMF su jedni od najvažnijih primjera simbioza korisnih u poljoprivredi koje svojim djelovanjem pomažu biljci u kvalitetnijem rastu i razvoju, te kroz komunikacijske mreže u tlu pripremaju biljku za odgovor na napad patogenih organizama.
__________________________________________
As part of the Science Festival 2025, the Institute for Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split hosted a group of young visitors interested in science and agriculture. On May 8, they had the opportunity to learn more about the Institute’s ongoing research and activities.
Natalija Bulaš, a member of the Safe-H2O-Farm project team, gave a presentation titled “Olives, oil and copper: the invisible network of chemical changes.” The talk focused on how copper-based treatments, though essential for protecting olives, can negatively impact the final quality of virgin olive oil. From orchard to bottle, various factors such as copper residues, storage conditions, and oxidative processes contribute to a complex chemical network that affects flavor, aroma, and oil composition. Participants learned about strategies for minimizing these external effects and the importance of proper processing in preserving oil quality. The key message: healthy olive groves and well-managed processing are the foundation for high-quality olive oil and for protecting this Mediterranean treasure.
Furthermore, a popular science lecture titled “Communication networks of odorants and the olive fruit fly” was held. The lecture, held by Luka Čotić, presented the goals and activities of the Croatian Science Foundation projectIP-2022-10-9643 “Novel approach to olive fruit fly (Bactrocera oleae, Rossi) monitoring and/or control using volatile compounds from brewing by-products – BeerBy-4-OliveFly.” The olive fruit fly is the most economically significant olive pest, affecting both yield and oil quality. Traditional protection methods rely on pesticides with adverse effects on biodiversity, resistance, the environment, and human health. New research is investigating whether waste brewer’s yeasts attract the olive fly and which volatile compounds are responsible, potentially offering sustainable alternatives for pest monitoring and control.
Ana Boban presented the topic “Discover the Micro-network in Wine Production!”. Through her engaging presentation, she showcased the role of microorganisms – especially yeasts and bacteria – in fermentation and the development of wine aroma profiles. Science helps us understand these microscopic communities and use their full biotechnological potential. Microorganisms are not our enemies – they are our invisible allies in crafting high-quality, distinctive wines.
We can say that every living being is, in one way or another, part of a certain net. The word ‘net’ is closely related to the word ‘sieve’, which originally implies ‘possession’ or ‘inheritance’ in the sense of capturing or entrapping. In a short presentation titled “Nets of grape powdery mildew”, Katarina Lukšić presented us how a disease caused by a microscopic fungus has kept grapevines trapped in its net for nearly two centuries. It is now considered the most dangerous grapevine disease, responsible for most fungicide use worldwide. A single fungal spore, under favorable conditions, can cover the entire plant in just a few days, leaving it looking as if it were dusted with ash.
Mate Čarija presented how microorganisms and grapevines form networks in agroecosystems, with a special focus on arbuscular mycorrhizal fungi (AMF). AMFs are among the most important examples of beneficial symbioses in agriculture, helping plants grow more effectively and preparing them to respond to pathogenic attacks through soil communication networks.
U ožujku je na otoku Rabu održana 27. po redu Međunarodna manifestacija maslinara i uljara Noćnjak 2025., u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije. Naš Institut je, kao i svake godine do sada, bio suorganizator ove manifestacije. Znanstvenici Instituta su sudjelovali u radu znanstveno-stručnog skupa, koji je moderirala dr.sc. Mirella Žanetić. Predstavljene su zanimljive teme o novostima iz područja maslinarstva i uljarstva, te su predstavljeni projekti koje provodimo.
Mirella Žanetić je ukratko predstavila HRZZ projekt, voditeljice prof.dr.sc. Dubravke Škevin s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: ‘Potencijal primjene inovativnih tehnologija u postupku proizvodnje djevičanskih maslinovih ulja iz hrvatskih sorti maslina’, na kojem su znanstvenice Instituta (dr. sc. Jukić Špika i dr.sc. Žanetić) aktivno sudjelovale kao suradnice. Primjenom novih tehnologija u tehnološkom procesu prerade maslina u ulje (ubrzani toplinski tretman, pulsirajuće električno polje, primjena ultrazvuka) na domaćim sortnim uljima su ispitivani utjecaji procesnih uvjeta na enzimsku aktivnost u plodu, na povećanje iskorištenja ulja te njihova kemijska i senzorska svojstva.
Nadalje, dr. Žanetić je održala predavanje pod naslovom: Kemijska i senzorska karakterizacija maslinovih ulja otoka Hvara, gdje je predstavljen projekt koji je proveden u suradnji s SDŽ: “Povećanje konkurentnosti djevičanskih maslinovih ulja otoka Hvara – utvrđivanje kvalitativnih svojstava kao baze za izradu specifikacije za dobivanje Zaštićene oznake izvornosti”. Dvogodišnjim istraživanjem su analizirana maslinova ulja od najzastupljenihjih hvarskih sorata, te su dobiveni rezultati predstavljeni tijekom ovog predavanja. Rezultati koji su prezentirani predstavljaju bazu za definiranje specifičnih parametara hvarskih maslinovih ulja kao temelja za izradu specifikacije i pokretanje postupka za zaštitu naziva ‘Hvarskog maslinovog ulja’ Zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI).
Filipa Burul održala je predavanje pod naslovom:
“Hlapljive tvari cvata Lastovke i Oblice kao potencijalni atraktanti za privlačenje maslinova moljca (Prays oleae Bern.)”
Zajedno s kolegama Renatom Bažok, Marijanom Popović, Majom Jukić Špika, Katjom Žanić i Eldom Vitanović, predstavila je rezultate istraživanja o ulozi hlapljivih organskih spojeva (VOC) koje ispuštaju cvjetovi dviju autohtonih sorti masline, Lastovke i Oblice.
Maslinov moljac jedan je od najvažnijih štetnika masline, a ovo istraživanje usmjereno je na bolje razumijevanje njegove interakcije s biljkama domaćinima. Analizom hlapljivih tvari cvatova ovih sorata i testiranjem njihove privlačnosti u masliniku, dobiveni rezultati otvaraju mogućnost razvoja ekološki prihvatljivih atraktanata.
Takvi atraktanti mogli bi postati ključni alat u strategijama praćenja i suzbijanja maslinova moljca, bilo kao samostalna ili kombinirana mjera, smanjujući pritom potrebu za primjenom kemijskih insekticida u maslinicima.
Maja Jukić Špika održala je predavanje pod naslovom:
“Antioksidansi u djevičanskom maslinovom ulju: Prva linija obrane u borbi protiv oksidacije” – Safe-H2O-Farm
Zajedno s kolegicama Natalijom Bulaš, Mirellom Žanetić i Eldom Vitanović, istaknula je ključne čimbenike koji utječu na stabilnost maslinova ulja. Kisik, ioni metala, fenolni spojevi i tokoferoli igraju važne uloge u tom procesu – ali tko u konačnici odnosi pobjedu? Odgovor je predstavljen na predavanju, a znanost potvrđuje da su fenolni spojevi i tokoferoli najjači saveznici u borbi protiv oksidacije, pomažući očuvanju kvalitete i nutritivne vrijednosti ulja.
Kroz projekte Safe-H2O-Farm i INOMED-2I, istraživački tim nastavlja raditi na strategijama optimizacije stabilnosti ulja, što može doprinijeti njegovoj dugotrajnijoj kvaliteti i povećanju funkcionalnih svojstava.
U sklopu projekta PRIMA Safe-H2O-Farm, 12. veljače 2025. godine, u Institutu za jadranske kulture održana je radionica na kojoj je sudjelovalo više od 25 osoba. Među sudionicima su bili poljoprivredni savjetnici, istraživači, predstavnici lokalnih poljoprivrednih tvrtki, savjetodavnih službi i maslinari.
Voditeljica projekta dr. sc. Elda Vitanović otvorila je radionicu te je s članovima projektnog tima predstavila ciljeve projekta, kao i terenske, laboratorijske i stakleničke aktivnosti. Također su sudionicima izložili preliminarne rezultate istraživanja u sklopu zadatka 3.2 (WP3).
Radionica je bila prilika za razmjenu iskustava o širenju dobre prakse u uzgoju maslina. Sudionici su aktivno sudjelovali u raspravi.
____
As part of the PRIMA Safe-H2O-Farm project, a stakeholder engagement workshop was held at the Institute for Adriatic Crops on February 12, 2025. The event was attended by more than 25 people, including Elda Vitanović, Gvozden Dumičić and Ana Bego as members of the project team. During the workshop, the project leader and team members presented the project objectives, field, laboratory and greenhouse activities and preliminary results (WP3 task 3.2) to the participants. The participants were agricultural advisors, researchers, representatives of local agricultural companies, extension services and olive growers. They shared their experiences related to the dissemination of good practices in olive cultivation and encouraged them to contribute to the development of more effective strategies that could be used in the control of olive diseases and pests.
Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u suradnji s AgroChem MAKS vas poziva na radionicu u sklopu PRIMA projekta “Innovative farm strategies that integrate sustainable N fertilization, water management and pest control to reduce water and soil pollution and salinization in the Mediterranean” koja će se održati u srijedu 12. veljače 2025., s početkom u 16:00 sati, u predavaonici Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu.
U sklopu projekta KK.01.1.1.04.0002 “Nove metode u suzbijanju štetnika masline primjenom biljnih hlapivih tvari – LoVeFly”, voditeljica projekta dr. sc. Elda Vitanović, predstaviti će dio rezultata istog u petak 16.12.2022. u velikoj dvorani s početkom u 13h.
Ovaj projekt je iz poziva „Ulaganje u znanost i inovacije – Prvi poziv“ sufinanciran sredstvima EU iz Fonda za regionalni razvoj „Zajedno do fondova EU“ u sklopu „Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“.
