U sklopu Festivala znanosti 2025., Institut za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu ugostio je skupinu mladih posjetitelja zainteresiranih za znanost i poljoprivredu. Dana 8. svibnja imali su priliku bolje se upoznati s aktualnim istraživanjima i aktivnostima Instituta.
Natalija Bulaš (DOK-NPOO-2023-10-2425), članica projektnog tima Safe-H2O-Farm, održala je predavanje pod nazivom „Masline, ulje i bakar: nevidljiva mreža kemijskih promjena”. Predavanje je obuhvatilo utjecaj pripravaka na bazi bakra koji su, iako ključni za zaštitu maslina, povezani i s potencijalno negativnim učincima na konačnu kvalitetu djevičanskog maslinova ulja. Od maslinika do boce, različiti čimbenici – poput ostataka bakra, uvjeta skladištenja i oksidacijskih procesa – sudjeluju u složenoj mreži kemijskih promjena koje utječu na okus, miris i kemijska svojstva ulja. Sudionici su pritom stekli nova znanja o načinima ublažavanja negativnih vanjskih utjecaja te važnosti pravilne prerade u očuvanju kvalitete ulja. Ključna poruka predavanja bila je jasna: zdravi maslinici i dobro kontrolirani procesi prerade temelj su proizvodnje visokokvalitetnog maslinova ulja i očuvanja vrijednosti ovog mediteranskog blaga.
Nadalje, održano je predavanje znanstveno-popularnog karaktera pod nazivom „Komunikacijske mreže mirisnih tvari i maslinine muhe“. Tijekom istog, Luka Čotić (DOK-NPOO-2023-10-7422) je predstavio ciljeve i aktivnosti projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-2022-10-9643 „Novi pristup praćenja leta i/ili suzbijanja maslinine muhe uporabom hlapivih tvari nusprodukta proizvodnje piva – BeerBy-4-OliveFly“. Maslinina muha, kao najznačajniji štetnik masline, redovito negativno utječe na količinu i kakvoću ploda i ulja. Zaštita masline tradicionalno se temeljila na pesticidima, koji imaju niz negativnih učinaka na okoliš, bioraznolikost i zdravlje ljudi. Nova istraživanja pokušavaju iskoristiti privlačnost otpadnih pivskih kvasaca za razvijanje održivih metoda praćenja i kontrole štetnika.
Ana Boban (DOK-2021-02-2070) predstavila je temu “Upoznaj mikromrežu u proizvodnji vina!”. Kroz zanimljivo izlaganje približila je ulogu mikroorganizama – prvenstveno kvasaca i bakterija – u procesu fermentacije i oblikovanju aromatičnog profila vina. Znanost nam pomaže bolje razumjeti te mikroskopske zajednice i iskoristiti njihov puni biotehnološki potencijal. Mikroorganizmi nisu naši neprijatelji – oni su naši nevidljivi saveznici u stvaranju kvalitetnih i prepoznatljivih vina.
Možemo reći da je svako živo biće na ovaj ili onaj način dio neke MREŽE. Riječ ‘mreža’ usko je povezana s riječi ‘rešeto’, što u svom izvornom značenju krije ‘posjedovanje’ ili ‘nasljeđivanje’ nečega u smislu hvatanja ili zarobljavanja. U kratkom izlaganju pod naslovom „Mreže pepelnice vinove loze“, Katarina Lukšić je prikazala kako bolest, uzrokovana mikroskopskom gljivicom, već gotovo dva stoljeća drži vinovu lozu u svojoj mreži. Postala je najopasnija bolest vinove loze i odgovorna za najveći dio potrošnje fungicida u svijetu. Jedna jedina spora gljivice u pogodnim uvjetima može za nekoliko dana prekriti cijelu biljku, ostavljajući je posutom poput pepela.
Mate Čarija je prezentirao kako mikroorganizmi i vinova loza tvore mreže u agroekosustavima, s posebnim naglaskom na arbuskularno-mikorizne gljive. AMF su jedni od najvažnijih primjera simbioza korisnih u poljoprivredi koje svojim djelovanjem pomažu biljci u kvalitetnijem rastu i razvoju, te kroz komunikacijske mreže u tlu pripremaju biljku za odgovor na napad patogenih organizama.
__________________________________________
As part of the Science Festival 2025, the Institute for Adriatic Crops and Karst Reclamation in Split hosted a group of young visitors interested in science and agriculture. On May 8, they had the opportunity to learn more about the Institute’s ongoing research and activities.
Natalija Bulaš, a member of the Safe-H2O-Farm project team, gave a presentation titled “Olives, oil and copper: the invisible network of chemical changes.” The talk focused on how copper-based treatments, though essential for protecting olives, can negatively impact the final quality of virgin olive oil. From orchard to bottle, various factors such as copper residues, storage conditions, and oxidative processes contribute to a complex chemical network that affects flavor, aroma, and oil composition. Participants learned about strategies for minimizing these external effects and the importance of proper processing in preserving oil quality. The key message: healthy olive groves and well-managed processing are the foundation for high-quality olive oil and for protecting this Mediterranean treasure.
Furthermore, a popular science lecture titled “Communication networks of odorants and the olive fruit fly” was held. The lecture, held by Luka Čotić, presented the goals and activities of the Croatian Science Foundation project IP-2022-10-9643 “Novel approach to olive fruit fly (Bactrocera oleae, Rossi) monitoring and/or control using volatile compounds from brewing by-products – BeerBy-4-OliveFly.” The olive fruit fly is the most economically significant olive pest, affecting both yield and oil quality. Traditional protection methods rely on pesticides with adverse effects on biodiversity, resistance, the environment, and human health. New research is investigating whether waste brewer’s yeasts attract the olive fly and which volatile compounds are responsible, potentially offering sustainable alternatives for pest monitoring and control.
Ana Boban presented the topic “Discover the Micro-network in Wine Production!”. Through her engaging presentation, she showcased the role of microorganisms – especially yeasts and bacteria – in fermentation and the development of wine aroma profiles. Science helps us understand these microscopic communities and use their full biotechnological potential. Microorganisms are not our enemies – they are our invisible allies in crafting high-quality, distinctive wines.
We can say that every living being is, in one way or another, part of a certain net. The word ‘net’ is closely related to the word ‘sieve’, which originally implies ‘possession’ or ‘inheritance’ in the sense of capturing or entrapping. In a short presentation titled “Nets of grape powdery mildew”, Katarina Lukšić presented us how a disease caused by a microscopic fungus has kept grapevines trapped in its net for nearly two centuries. It is now considered the most dangerous grapevine disease, responsible for most fungicide use worldwide. A single fungal spore, under favorable conditions, can cover the entire plant in just a few days, leaving it looking as if it were dusted with ash.
Mate Čarija presented how microorganisms and grapevines form networks in agroecosystems, with a special focus on arbuscular mycorrhizal fungi (AMF). AMFs are among the most important examples of beneficial symbioses in agriculture, helping plants grow more effectively and preparing them to respond to pathogenic attacks through soil communication networks.
